Ruska kapitalistička revolucija Andersa Aslunda prvi je naslov objavljen u Poslovnoj biblioteci pod okriljem Poslovnog dnevnika. Na predstavljanju je urednik Poslovne biblioteke Ratko Bošković ustvrdio kako je knjiga politološko-ekonomska analiza ruske tranzicije od 1985. do 2006. godine koja govori o tome zašto su tamošnje tržišne reforme uspjele, a demokracija propala.
Bošković je ocijenio kako knjiga po svom obuhvatu ima enciklopedijsku širinu i dubinu, a govori o najvažnijem svjetskom događaju s kraja 20. stoljeća. Primjećuje i kako su događaji na našim prostorima, odnosno, raspad Jugoslavije, bili dijelom ruske kapitalističke revolucije, ali smo previše bili zaokupljeni svojim problemima da bismo je bitnije uočili. Glavni urednik i član Uprave Poslovnog dnevnika Darko Markušić pojasnio je kako je upravo ta knjiga prva u novoj biblioteci jer je Poslovni dnevnik jedina novina fokusirana ne samo na Hrvatsku, nego i na sva relevantna događanja u inozemstvu. Kako u Poslovnom dnevniku pišu i strani autori, i političari i ekonomisti, pa i Aslund, riječ je o logičnom nastavku suradnje, ali i dodatku uspješnoj suradnji s New York Timesom.
Promotori knjige, Davor Štern i Mladen Pejnović, koji su profesionalne karijere 80-ih i 90-ih odvele u Rusiju, odnosno, tada još SSSR-u, anegdotama iz vlastitog života svjedočili su o toj revoluciji. Štern je rekao kako knjiga vrlo realno oslikava kako je jedna zemlja iz najdubljeg komunizma prešla u najdublji kapitalizam. Bila je to “revolucija naočigled”, prisjetio se Štern, ili točnije anarhija jer je čvrsta autokratska država prestala funkcionirati. Pohvalio je povijesnu ulogu Borisa Jeljcina koji je, kaže, u tom trenutku preuzeo kontrolu nad državom kojom je upravljala mafija i uspio zaustaviti raspad Rusije. No, i njemu je istekao “rok trajanja” pa su mu, kaže, došli dečki iz KGB-a i pozvali Vladimira Putina da uvede red, i ta se promjena dogodila praktički preko noći.
I Pejnović po dobrome pamti Jeljcina, rekavši kako je nebitno što je bio pijanac, jer je bio revolucionar koji je znao da je važno demontirati sovjetski imperij i koji je dao vladu u ruke ekonomistima koji nisu imali iluzije da se dotadašnji ekonomski sistem mora srušiti i izgraditi potpuno novi. No, oligarsi koji su tada stasali, dodaje, danas su svršena stvar. Pejnović ocjenjuje kako današnje rusko poimanje demokracije još nije u našim kriterijima, ali za njih je “strašan posao” što su demontirali SSSR i socijalistički sistem.
Gledano ruskim očima, ističe, Putin je uspio vratiti ruski ponos i uspostaviti vertikalu vlasti. Govoreći o aktualnim ekonomskim odnosima Hrvatske i Rusije, Pejnović upozorava kako se naši ekonomski putevi malo dodiruju, eventualno na energetskom dijelu, a u drugim elementima, poput turizma, moglo bi se učiniti puno više. Vjeruje i kako ćemo Rusiji biti interesantniji kao članica Europske unije.
I Štern ističe kako se hrvatska državna politika mora odrediti prema energetskom potencijalu Rusije, i što za nas uopće znači Rusija, jer bi bila velika greška zapostaviti tu zemlju. “Moramo se definirati i naći u trokutu ruskog energetskog potencijala, nužnosti otvorenosti prema SAD-u i EU koja je naša budućnost”, zaključio je Štern.